Trampov spektakl ili politizacija Dana nezavisnosti SAD

Tramp je pripremio tenkove, bombardere i drugu ratnu mašineriju za proslavu 4. jula koja se tradicionalno obilježava bez upadljivog prisustva vojske, zbog čega ga kritičari optužuju da koristi vojsku kao političko sredstvo, piše agencija Asošiejtid pres (The Associated Press).

Po nalogu Bijele kuće, Pentagon pokušava da sredi da stelt bombarder “B-2” i drugi borbeni avioni izvedu nadlijetanje nad proslavom u vašingtonskom parku Nešnal mol (National Moll), navodi AP i ukazuje da bi na proslavi Dana nezavisnosti trebalo da učestvuju i borbeni avioni “F-35” i “F-18”, vazdušni akrobatski tim Nejvi blu endžels (Navy Blue Angels) i vojni helikopteri.

Tramp je na Tviteru (Twitter) naveo da su vojni lideri “oduševljeni” zbog učešća, ali ako je tako, ocjenjuje AP, onda to dobro kriju. Zvaničnici Pentagona na postavljena pitanja upućuju na Bijelu kuću, dok visoki vojni oficiri ne žele zvanično da kažu da li načelnik Združenog štaba, Džozef Danford (Joseph Dunford), planira da prisustvuje proslavi.

Fundamentalna karakteristika uloge vojske u američkoj demokratiji je njena izdvojenost iz politike, što, kako objašnjava AP, treba da obezbijedi da su vojne snage odane Ustavu, a ne izabranom lideru kao pojedincu. Članovima vojske zato nije dozvoljeno da govore u političkim kampanjama i zbog toga je Trampov prvi ministar odbrane Džim Matis (Jim Mattis) imao zadršku u vezi sa vojnom paradom koju je Bijela kuća planirala prošle godine za Dan veterana.

Pokazivanje vojnih mišića uobičajeno u autoritarnim zemljama poput Kine i Sjeverne Koreje nije tipično za Ameriku, ističe agencija. Mada vojni orkestri i počasna garda učestvuju u prazničnim paradama, dok se vojni avioni koriste za nadlijetanja nad velikim sportskim događajima, SAD tradicionalno ne prikazuju sirovu vojnu snagu kao potvrdu međunarodnog prestiža i uticaja, ukazuje AP.

Isticanje američke vojne moći, po tvrdnjama predstavnika opozicione Demokratske partije, moglo bi pretvoriti proslavu nacionalnog praznika u Trampov predizborni skup na teret poreskih obveznika, dok zvaničnici kažu da će republikanski predsjednik izbjeći politiku i držati se patriotskih tema u svom govoru ispred Linkoln memorijala, ukazuje Rojters (Reuters).

Mada se Američki predsjednici decenijama nisu isticali tokom proslave koja obično privlači stotine hiljada ljudi u vašingtonski park Nešnal mol (National Mall) radi koncerata i vatrometa, Tramp ove godine planira da govori na događaju “Pozdrav Americi” (Salute to America), dodaje agencija.

S druge strane, kako ukazuje Rojters, antiratna grupa Kod pink (Code Pink) saopštila je da je obezbijedila dozvolu da donese veliki balon “Beba Tramp”, koja predsjednika prikazuje u pelenama, na protest tokom Trampovog govora, mada dozvola ne dopušta da balon bude ispunjen helijumom da bi mogao lebdjeti.

Predsjednikova proslava

Ovogodišnja proslava 4. jula odraz je Trampove taštine, opsesije brojem prisutnih, žudnje za pažnjom, uzbuđenja vojnom opremom i flerta s autoritarizmom, ocjenjuje CNN i ističe da dovođenje tenkova, nadlijetanje aviona i duži vatromet (od uobičajenog), znače da će i Dan nezavisnosti – generacijama rijedak trenutak jedinstva – biti politizovan.

Trampova ideja, na koju je došao kada je u Francuskoj prisustvovao proslavi Dana Bastilje s vojnom paradom, pretvorila se u “elokventnu metaforu pretjerivanja i polarizacije njegovog predsjednikovanja”, navodi CNN i ukazuje na ocjene kritičara da predsjednik umjesto “Pozdrava Americi” kako tvrdi, zapravo planira pozdrav sebi.

S druge strane, ocjenjuje američka televizija, izlivi bijesa demokrata i medija Trampovim otimanjem proslave 4. jula neće pogoditi sve Amerikance, od kojih će mnogi smatrati vojnu paradu dobrodošlim prikazom snage zemlje.

Mada će proslava 4. jula podvući Trampovo rasipanje javnog novca, spornu etiku, manjak transparentnosti i haos u organizovanju stvari u posljednjem trenutku, s pozornice će se on predstaviti kao patriota i prkosna šiba elite koja prezire vrijednosti Amerikanaca, što je, kako ukazuje CNN, strategija koju je koristio da pobijedi na izborima 2016. i na koju računa za drugi mandat.

Mnogi Trampove nastupe smatraju neukusom, ali su oni često zasnovani na lukavom političkom predosjećaju i slike glavnog komandanta sa zastavom dobro će doći u zbirci snimaka za predizbornu kampanju, zaključuje CNN, dodajući da će svako ko bude kritikovao proslavu moguće biti prikazan kao neko ko ne poštuje vojsku i nije patriota.

S druge strane, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) u uredničkom komentaru, Trampova ekstravagancija za 4. jul je već postigla ono što je sigurno bio jedan od njegovih ciljeva – da iritira svoje protivnike.

Čitav događaj je u skladu s njegovim brendom prisvajanja časne tradicije oružanih snaga za političke proslave, piše list, ali i ukazuje na Trampovu omašku kada je obećao novinarima da će biti prikazani “novi novcati Šerman tenkovi”, koji nisu u upotrebi od Korejskog rata.

Ipak, bilo bi interesantno da se uključe i tenkovi nazvani po generalu Vilijamu Šermanu (William Sherman) koji je predvodio brutalan marš kroz Džordžiju protiv pobune robovlasničke države, dodaje njujorški list. Pored toga, spomenik čovjeku koji je naložio Šermanu da krene u nemilosrdni rat, Abraham Linkoln (Lincoln) biće u pozadini predsjednikovog televizijskog obraćanja, i pitanje je da li će u publici biti borbenih zastava Konfederacije, kako je uobičajeno na Trampovim skupovima.

Bivši predsjednici

Dok se na Dan nezavisnosti prethodni predsjednici nisu pojavljivali u čuvenom parku od Linkoln memorijala do Kapitola, niti su držali govore u udarnom televizijskom terminu, Tramp u ovom značajnom raskidu s tradicijom stavlja sebe u centar pažnje 4. jula, piše časopis Ekonomist (The Economist) i ukazuje na Trampov tvit – “obratiće vam se vaš omiljeni predsjednik, ja”.

Plan o uključivanju vojske izazvao je zabrinutost da će Tramp proslavu posvećenu prije svega demokratiji, slobodama i građanima koji u njima uživaju, pretvoriti u slavljenje vojske, piše Ekonomist i podsjeća da je da Tramp već kršio predsjedničke norme koristeći zvanične posjete vojnim bazama za kritike demokrata.

Mnogi bivši predsjednici u proteklom vijeku su provodili Dan nezavisnosti van Vašingtona, a kada bi bili u prijestonici, uglavnom su bili u Bijeloj kući, ukazuje Ju-Es-Ej tudej (USA Today).

Na primjer, navodi najtiražniji američki dnevnik, Frenklin Ruzvelt (Franklin D. Roosevelt) je 1936. otišao u Virdžiniju da oda počast Tomasu Džefersonu (Thomas Jefferson), dok je 2004. Džordž Buš mlađi (George W. Bush) otišao u Zapadnu Virdžiniju da oda počast američkim trupama u Iraku i Nacionalnoj gardi.

Džimi Karter (Jimmy Carter) je 1977. gledao vatromet s terase Bijele kuće, a Barak Obama (Barack) je 2010. organizovao roštilj za oko 1.200 pripadnika vojske na travnjaku kod predsjedničke rezidencije. Posljednji predsjednik koji je bio na čelu proslave Dana nezavisnosti je bio Ronald Regan (Reagan) 1987. kada je 3. jula govorio kod Džeferson memorijala i najavio zakon o ekonomiji.

Ipak, kako navodi Ju-Es-Ej tudej, ovogodišnja proslava se poredi s Danom nezavisnosti 1970. kada je Ričard Nikson (Richard Nixon) držao “Dan u čast Amerike” (Honor America Day) 4. jula u Nešnal molu. Događaj se, međutim, pretvorio u nerede u kojima je policija ispaljivala suzavac na antiratne demonstrante, mada Nikson čak nije ni bio tamo, već u Kaliforniji, odakle je pisao poruku koja je prikazana u Nešnal molu.

Dok kritičari optužuju Trampa da ubacuje politiku u nadstranački događaj koji ima nacionalan značaj, većini turista s kojima je Ju-Es-Ej tudej razgovarao u Vašingtonu generalno se sviđa ideja o vojnoj ekstravaganciji za proslavu 243. rođendana države.