Jetim
Moji neostvareni snovi!
Moje neostvarene želje!
Moje neostvarene ljubavi!
Moja nerođena djeco!
Moje nenapisane pjesme!
Moje neizgovorene tuge!
Čiji ste jetimi?
Jeste li moji jetimi?
Jesam li ja vaš jetim?
Jesam li jetim neostvarenih snova,
jesam li jetim neostvarenih želja,
jesam li jetim neostvarene ljubavi,
moja nerođena djeco?!
Obraćam se i vama nenapisanim pjesmama!
Obraćam se i vama neizgovorenimn razočarenjima!
Ko je čiji jetim ii
Ko čiju muku muči?
Grobovi
Tužno je kako grobovi
pričaju. Tužno je kako
grobovi svjedoće.
Tužno je kako nam se grobovi
smiju. Tužno je kako i dalje ne
vjerujemo. Tužno je što ne
znamo gdje smo.
Tužno je što ne znamo ko
smo. Tužno je što ne
zaboravljamo.
Zaborav nam ništa ne
donosi. Zaborav ojačava
naše neznanje. Zaboravom
je svaka graška grijeh.
Zaboravom je svaka suza teža.
Zaboravom je svaka misao tmurnija.
Smije li se zaboraviti?
Smije li suza biti teža i bolnija?
Smiju li nam misli biti tmurne?
Smijemo li tamom nadvladati strahove naših sabaha?
Smijemo li dozvoliti da sa neznanjem idemo u grobove?
Suza
I danas,
ovdje,
još jedna suza kapa,
tone,
lije,
spušta u zaborav
to malo čežnje,
i to malo nadanja,
i to malo ljubavi.
Suzni obraz tužnu pjesmu pjeva,
Tužna je i suza dok putanju pravi,
Tužno je i oko dok suzi,
Tužno je i srce koje uzdiše za suzama,
Tužne su i grudi čiji jecaj je i posljednji zvuk,
Zvuk propale čežnje,
Zvuk propalog nadanja,
Zvuk propale ljubavi.
Hej suzo moja,
Hej muko moja,
Hej đurumlijo 1 moja,
Teci ako imaš za kime,
Teci ako ljubavi ima,
Teci ako vremena za oproštaj ima.
Ili,
Ili,
Najbolje stani,
Budi tu,
Budi rijeka sjećanja,
Budi rijeka nepresušna,
Budi rijeka bez ušća,
Budi odmor srcu,
Budi uzdah plućima.
Budi dova Uzvišenom!
Visitoru
Pratiš li lutalice?
Pratiš li sanjare?
Čuvaš li lenjivce?
Braniš li zaljubljene?
Bdiš li nad majkama?
Bdiš li nad očevima?
Bdiš li nad sirotima?
Je li moja briga nekad i tvoja briga?
Visitore, jesi li se kroz vakte 2 mijenjao?
Jesu li ti ljepotu krotile vile ili vještice?
Jesi li rastući u visine vješto bježao nemirima?
Jesu li ti nemiri tolili žeđ?
Je li tvoja visina varka?
Je li tvoja boja iluzija?
Je li tvoj tihi tutanj vjetra smiraj?
Ili si ti samo pritajeni ašk 3 ?
Ašk što dostojanstveno stoji,
Onaj koji ašiklijsku pjesmu pjeva.
Onaj što ašk nemirima toli.
Feratović-Adrović Sajma je rođena 1983. godine u Plavu gdje je i završila osnovnu i srednju školu. Osnovne studije Učiteljskog fakulteta je završila na Univerzitetu u Beogradu, (Nastavno odjeljenje u Novom Pazaru) 2008. godine, a 2019. godine je masterirala na Univerzitetu u Novom Pazaru, odsjek za Filološke nauke, studijski program za bosanski jezik i književnost.
Aktivan je član društvene zajednice. Kroz svoju sedamnaestogodišnju karijeru u JUOŠ „Hajro Šahmanović“ bila je nosilac mnogih uspješno realizovanih aktivnosti i projekata. Od Ministarstva prosvjete je dobila više zvanje u struci, nastavnik-mentor. Eksterna je saradnica Zavoda za školstvo u komisiji za polaganje stručnog ispita nastavnika-pripravnika za CSBH jezik i književnost. Bila je četiri godine predsjednica sindikalne organizacije u istoimenoj školi. U Bošnjačkom nacionalnom vijeću je član Izvršnog odbora i predsjednica Odbora za jezik i književnost. Radila je režiju, ali i adaptaciju tekstova za školske predstave: „Hasanaginica“, „Priče iz Kockograda“ i „Ljubav u Sedmom kraljevstvu“ koje su doživjele više izvođenja. Dobitnica III mjesta na 15. Međunarodnom festivalu dječijeg stvaralaštva pod nazivom „Kreativna čarolija“ u kategoriji kratkog filma, gdje je osim režije radila i scenario. Radila je scenario i režiju za dokumentarni film o JUOŠ „Hajro Šahmanović“. Autor je više naučnih radova iz oblasti bosanskog jezika i književnosti kao i više prikaza knjiga. Konstantno radi na očuvanju bošnjačkih lirskih pjesama Plava i Gusinja, ali i kompletne kulturne baštine. Autor više brošura, ali i video materijala.
Nosilac je i realizator više humanitarnih akcija. Tokom mjeseca februara 2021. godine pet njenih pjesama uvršteno je i objavljeno u Panorami savremene poezije Bošnjakinja CG „Lirski zinet“, čiji su autori Dijana Tiganj i Božidar Proročić, dok je 21. februara na Dan maternjeg jezika iz štampe izašla njena monografija „Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka“,. Bavi se humanitarnim radom, pa je bila nosilac i realizator više humanitarnih akcija. Radila je tekst i režiju dokumentarnog filma o Plavu koji tek treba da ugleda svjetlost dana. Sa kolegama i učenicima iz škole je učestvovala i pobijedila sa kratkim filmom Dani evropske baštine (takmičenje za mlade evropske stvaraoce kulturne baštine u organizaciji Savjeta Evrope) gdje je radila tekst i režiju. Tokom prošle godine je učestvovala na: XXXIII književnim susretima „Miroslav Đurović“ Bašča u Rožajama i na Danima Sandžaka u Tuzli, u okviru promocija izdanja autora iz Sandžaka. Od marta 2023. je predsjednik Kluba mladih istraživača Plava i Gusinja čiji je osnivač Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka.
Član žirija Bošnjačkog vijeća Crne Gore za dodjelu nagarada i priznanja za 2024. godinu. U 2924. je objavila svoju drugu knjigu, a prvu zbirku pjesama „Ašik na mizanu”.
