Crna Gora slavi 13 godina od obnove nezavisnosti

PODGORICA (AA) – Crna Gora danas obilježava trinaest godina od obnove nezavisnosti. U prethodnom periodu Crna Gora je na planu integracija najviše napredovala od svih zemalja u regiji, postala punopravna članica NATO-a i država koja je najbliža članstvu u EU. Brojke pokazuju da su plate i penzije rasle u proteklih trinaest godina, ali i zaduženje države.

Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, crnogorsko društvo pred sobom imalo je jedan veliki zadatak – premostiti razlike stvorene referendumskom podijeljenošću. Analitičari smatraju da su blokovske razlike danas čak i veće nego 2006. godine.

– Zapaženi vanjskopolitički rezultati –

Na planu vanjske politike, Crna Gora je ostvarila zapažene rezultate. Prvi spoljnopolitički cilj, članstvo u NATO-u, ostvaren je 5. juna 2017. godine. Ovakvoj odluci žestoko su se protivile tzv. prosrpske partije, ali je crnogorski parlament, većinskom podrškom osigurao punopravno članstvo Crne Gore u NATO savezu.

Osim puta u NATO, drugi vanjskopolitički cilj države od obnove nezavisnosti je ulazak u EU. Od 2013, kada je Crna Gora otvorila pregovore sa EU, pa do danas, otvoreno je 32 od ukupno 33 prgovaračka poglavlja, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena.

Unutrašnje prilike u državi znatno su drugačije. Bojkot parlamenta opozicije zbog sumnji u regularnost izbora, na sceni je već drugi mandat. Za navedeni period u Crnoj Gori održavani su mnogobrojni protesti.

– Politička kriza –

Posljednji parlamentarni izbori 2016. godine ostali su upamćeni po optužnici za pokušaj državnog udara na dan izbora, za šta su, između ostalog, lideri opozicionog Demokratskog fronta 9. maja osuđeni na po pet godina zatvora.

Prethodni period obilježio je i povratak Mile Đukanovića na političku scenu, nakon kratkog predaha od državničkih funkcija. Đukanović je na predsjedničkim izborima u aprilu 2018. odnio pobjedu u prvom krugu. Đukanović je političar sa najdužim stažom u Crnoj Gori. Šest puta je biran za premijera, a sada po drugi put vodi državu u ulozi predsjednika.

Plate i penzije znatno su veće u odnosu na period prije referenduma, ali je takođe i zaduženje države znatno veće.

Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 odsto. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle.

– Rasle plate i penzije –

Neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u februaru 2019. godine iznosila je 514 eura.

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a sada je 289 eura. I broj penzionera je porastao sa 107 hiljada na 129 hiljada.

Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju prošle sedmice iznosio 37.649.