Pritisak Kine na Ujgure
Erkin Ekrem, potpredsjednik Svjetskog kongresa Ujgura, izjavio je da kineske vlasti djecu, čiji roditelji završe u kampovima, odvode u takozvane škole za reedukaciju u kojima ih odgajaju i educiraju prema strogim naredbama državnih vlasti
ISTANBUL (AA) – Erkin Ekrem, potpredsjednik Svjetskog kongresa Ujgura, izjavio je da bi muslimani u svijetu trebali posvetiti mnogo više pažnje području istočnog Turkestana i problemima s kojima se suočavaju Ujguri.
“Žalosti nas činjenica da muslimane ne interesuje previše problem istočnog Turkestana”, kazao je Ekrem na panelu održanom u Istanbulu, dodajući kako se pripadnici muslimanske manjine Ujguri, koji žive u kineskoj autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjiang, suočavaju sa brojnim problemima.
Istakao je da su Ujgurski Turci i druge muslimanske zajednice u ovoj regiji suočene s nastojanjima da se uništi njihov etnički, vjerski i kulturni identitet te podsjetio da je Kina 2014. godine otvorila prve kampove u kojima su zatvoreni Ujguri, napominjući kako na tom području postoji blizu 90 takvih kampova.
“U nekim od kampova ljudi su kažnjeni na zatvorske kazne od dvije do 22 godine, a neki i na kaznu doživotnog zatvora. Međunarodna zajednica nije se mnogo bavila ovim pitanjem. Naprimjer, jedan od zatvorenika je i Ilham Tohti. On nije neko ko je tražio nekakvu nezavisnost. Kažnjen je doživotnim zatvorom samo zato što je tražio da se Kina pridržava svojih zakona”, rekao je Ekrem.
Istakao je da kineske vlasti djecu, čiji roditelji završe u kampovima, odvode u takozvane škole za reedukaciju u kojima ih odgajaju i educiraju prema strogim naredbama državnih vlasti.
Dodao je da se za ovaj problem odnedavno interesiraju mnoge zapadne zemlje, ali ne i Sjedinjene Američke Države (AA).
“Francuska je podigla glas protiv ovog problema. Kasnije su sve zemlje članice EU-a počele kritikovati Kinu zbog ovih kampova i logora. Nakon što se cijela Evropa usprotivila, tek onda se čuo i glas iz SAD-a”, kazao je Ekrem.
Istakao je kako se problem istočnog Turkestana pojavio čak davne 1884. godine, dodajući da Kina odavno koristi škole, bolnice i sportske objekte kao kampove.
Naglasio je da, uprkos činjenici da je poznato mjesto gdje se nalaze, ipak nije dozvoljeno posmatračima iz Turske ili drugih zemalja da uđu u ove kampove.
Ljudi koji završe u kampovima, kako je rekao, potpišu dokument nazvan “Ugovor o povjerljivosti” nakon čega ne smiju pričati šta se to dešava unutar kampa, a ukoliko to urade, suočavaju se sa visokim zatvorskim kaznama.
Dodao je da Narodna Republika Kina pod upravom Komunističke partije vrši strašan pritisak na sve drugačije etničke i vjerske grupe, napominjući da državne vlasti na džamije postavljaju natpise kao što je “Volimo državu, volimo partiju” te da je čak razvijena i doktrina pod nazivom “Kineski islam”.
Istakao je da Kina pridaje veliki značaj istočnom Turkestanu zbog toga što se radi o strateški važnom području, ali i zbog činjenice da je ovaj region veoma bogat energetskim i mineralnim resursima.
“Ovo pitanje nije samo problem ljudi istočnog Turkestana već i svih muslimana i Turaka. Ovaj problem je naš problem, a ne problem SAD-a i ljudi sa Zapada. Žao nam je što se muslimani previše ne brinu zbog ovog problema. Podržavaju nas 23 zapadne zemlje, ali među njima nema nijedne muslimanske zemlje”, kazao je Ekrem.
Naglasio je da su u kontaktu jedino sa Turskom te izrazio zadovoljstvo što ova zemlja upućuje kritike Kini zbog ovih kampova, dodajući da je potrebno nastaviti sa takvim kritikama.
Autonomna pokrajina Xinjiang je najveća kineska pokrajina u kojoj dominantno živi muslimansko stanovništvo koje čine pripadnici turkijske etničke zajednice Ujguri i etnički Kazahstanci.
Kineske organizacije za zaštitu ljudskih prava već neko vrijeme pokušavaju međunarodnoj zajednici ukazati na problem ujgurske zajednice u Xinjiangu u kojem su milioni ljudi zatvoreni u kampove i logore za preobražaj i doedukaciju.
I međunarodna organizacija Human Rights Watch (HRW) je u nedavnom izvještaju navela kako je mnogo ljudi u Xinjiangu u protekle dvije godine završilo u pritvoru u takozvanim centrima za političku edukaciju, a riječ je o osobama koje su vlasti ocijenile opasnim i protiv njih naredile takozvano preventivno policijsko djelovanje.
Evropska unija je izrazila zabrinutost zbog postojanja tih centara za političku edukaciju i to je jasno prenijela kineskim zvaničnicima na sastanku Dijaloga o ljudskim pravima.
Zvanični Peking negira postojanje takvih logora u Xinjiangu, a iz Ministarstva vanjskih poslova Kine tvrde da je riječ o centrima koji se koriste isključivo za stručno obrazovanje.
